Berba u vinogradu rijetko se ravna prema kalendaru. Postoje okvirni datumi, iskustvo prethodnih godina i očekivanja koja se grade kroz sezonu, ali na kraju ritam određuju loza, grožđe i vrijeme.
Ove je godine taj ritam bio nešto brži. Visoke temperature tijekom ljeta ubrzale su dozrijevanje pa je i berba grožđa u vinogradima Vinarije Vitus krenula ranije nego što je to uobičajeno. No raniji početak ne znači i jednostavniju berbu. Upravo suprotno: kada se uvjeti u vinogradu brzo mijenjaju, još je važnije dobro procijeniti trenutak u kojem svaka sorta treba krenuti prema podrumu.
A u vinogradima Vitusa nema samo jedne sorte ni jednog trenutka berbe. Belina starohrvatska, Dišeća ranina, Volovina crvena i Modra kosovina dozrijevaju vlastitim tempom. Zato se tijekom nekoliko tjedana ne prati samo vremenska prognoza, nego prije svega ono što se događa u svakom pojedinom vinogradu.
Vruće ljeto i raniji početak berbe
Toplo i sunčano vrijeme može ubrzati nakupljanje šećera u bobicama, ali zrelost grožđa nije samo pitanje jednog broja. Uz šećere se prate kiseline, zdravstveno stanje grožđa, okus bobice i razvoj aroma koje će kasnije definirati vino.
U toplijim godinama ta ravnoteža postaje posebno važna. Šećeri mogu rasti brzo, dok kiseline postupno padaju, pa čekanje nekoliko dodatnih dana ne mora uvijek donijeti ono što se od njega očekuje. Zato se pred berbu vinogradi obilaze sve češće, uzorkuje se grožđe i za svaku se sortu zasebno donosi odluka o pravom trenutku.
Ovogodišnje ljetne vrućine tako nisu samo pomaknule datum berbe. Promijenile su i tempo posljednjih tjedana u vinogradu.
Jer cilj nije ubrati grožđe što ranije ili ga ostaviti na trsu što duže. Cilj je ubrati ga onda kada pokazuje najbolju ravnotežu za vino koje od njega želimo napraviti.
Jedna berba, nekoliko različitih trenutaka
Upravo se kod autohtonih sorata Hrvatskog zagorja najbolje vidi zašto ne postoji jedan univerzalan datum berbe.
Belina starohrvatska, sorta koja zauzima posebno mjesto u projektu Vitusa, traži očuvanu svježinu i dovoljno zrelosti da u vinu pokaže vlastiti karakter. Dišeća ranina donosi svoju aromatiku i također traži pažljivo određivanje trenutka u kojem će napustiti vinograd.
Volovina crvena i Modra kosovina imaju drukčiji ritam. Posebno se čeka Modra kosovina, koja i ove godine zatvara sezonu berbe u vinogradima Vitusa.
Dok se jedna parcela već ispraznila, na drugoj se još prati nekoliko posljednjih dana dozrijevanja. Upravo zato berba nije nekoliko velikih dana rada nakon kojih je sve gotovo, nego niz manjih odluka koje se donose za pojedine sorte i položaje.
Takav je pristup važan i zato što radimo sa sortama o kojima ne postoje desetljeća suvremenog enološkog iskustva kakva postoje kod međunarodno raširenih sorata. Svaka nova sezona donosi još podataka, još iskustva i nešto bolje razumijevanje njihova ponašanja u vinogradu i podrumu.
Autohtone sorte vinove loze ponovno u zagorskim vinogradima
Za Vitus berba ima i širi značaj od samog završetka vinogradarske godine.
Belina starohrvatska, Modra kosovina, Dišeća ranina i Volovina crvena dio su dugogodišnjeg projekta očuvanja i povratka starih sorata u vinograde Hrvatskog zagorja. Neke od njih desetljećima gotovo da nisu postojale u ozbiljnijoj proizvodnji, a danas ponovno dolaze do berbe kao sorte od kojih nastaju vina s vlastitim imenom i identitetom.
Zato se njihov povratak ne događa samo u laboratorijima, matičnim nasadima ili stručnim istraživanjima. Događa se upravo ovdje: kada grožđe sazrije, kada se napune gajbe i kada nova berba stigne u podrum.
Svaka završena sezona tako donosi još jedno praktično iskustvo o tome kako se pojedina sorta ponaša u različitim vremenskim uvjetima. A godine poput ove, obilježene visokim ljetnim temperaturama i ranijom berbom, posebno su vrijedan dio tog procesa.
Berba grožđa počinje odlukom, a završava ljudima
Iza svih mjerenja i analiza berba na kraju ipak ostaje vrlo konkretan posao. Redovi se pune beračima, grozdovi prolaze kroz ruke, pune se gajbe, a ono što je mjesecima raslo u vinogradu u nekoliko sati kreće prema podrumu. Vrijeme postaje važno na drukčiji način: više se ne broje tjedni do dozrijevanja, nego sati od trsa do prerade.
To je i dio berbe koji se najmanje mijenja bez obzira na godinu. Sezona može biti toplija ili hladnija, berba ranija ili kasnija, ali posljednji dio posla uvijek ovisi o ljudima koji će proći kroz svaki red i privesti vinogradarsku godinu kraju. Ove je godine taj trenutak stigao nešto ranije. A kada je ubrana i Modra kosovina, sorta koja u našim vinogradima posljednja dozrijeva, završila je još jedna berba u Vinariji Vitus.
Za vinograd je time jedan ciklus zatvoren. U podrumu je, zapravo, tek počeo novi.
