Pred otvorenje vinarije najveći dio pažnje obično odlazi na ono što se događa unutar zgrade - na podrum, na vinoteku, na kušaonicu, na sobe. Sve to ima svoje vrijeme i mjesto, ali ono što se događa vani oko vinarije Vitus zaslužuje vlastitu priču. Jer prije nego što gost uopće uđe u kušaonicu, prošetat će kroz nešto što gradimo polako i s namjerom: arboretum koji raste iz faune koja se ovdje nalazi više od stoljeća.
Mjesto sa starijim životom
Vitusovo imanje u Mirkovcu stoji na lokaciji koja ima dužu povijest od same vinarije. Dio drveća koje danas nadvija imanje preživio je nekadašnji perivoj dvorca koji se ovdje prostirao prije više od stoljeća. Europska tisa, bukva, javor, klen, hrast kitnjak, nekoliko lipa i bagrema… Ta monumentalna stabla nismo posadili mi. Ona su nas dočekala. Naš posao je da ih sačuvamo i da im damo društvo.
U toj družini posebno mjesto zauzima močvarni taksodij (Taxodium distichum), vrsta porijeklom iz močvarnih područja jugoistoka Sjeverne Amerike, koja na ovom imanju stoji već najmanje sto godina. Ne znamo tko ga je posadio i ne znamo zašto je netko u zagorskom perivoju 19. stoljeća odlučio donijeti drvo iz Louisiane. Znamo samo da je preživio i da je danas jedan od najstarijih svjedoka mjesta.
Stanište šumskog ruba - što to znači?
Pristup uređenju okoliša nismo birali iz estetike, nego iz logike mjesta. Imanje leži uz šumu i prelazi u otvoreniji teren. To je u ekologiji poznato kao stanište šumskog ruba, prijelazna zona između zatvorene šume i otvorenog krajolika. Šumski rub je jedno od najbogatijih staništa u srednjoj Europi: tu se preklapaju biljne i životinjske vrste iz dvaju svjetova, tu cvjeta najviše vrsta, tu se zadržava najviše ptica i kukaca.
Umjesto da nametnemo dekorativni vrt koji bi se borio s mjestom, odlučili smo nadograditi ono što tu već raste. Šumske ciklame i zvončići u prizemnom sloju, listopadno drveće s izraženom jesenskom paletom boja, i pažljiv odabir vrsta koje pripadaju kontekstu ili su s njim ekološki kompatibilne.
Što sadimo i zašto?
Sloj iznad postojećih monumentalnih stabala nadopunjujemo vrstama koje će, kako rastu, postupno upisati svoj zapis u krajolik:
- Ginko (Ginkgo biloba) - drvo koje u jesen postaje gotovo svjetleće žuto; vrsta s rodovnikom od preko 200 milijuna godina, najstariji "živi fosil" među stablima.
- Drumondov javor (Acer rubrum 'Drummondii') i crveni javor - onaj koji prepoznajete s kanadske zastave, s lišćem koje se u listopadu prelijeva kroz narančastu i crvenu boju.
- Crni javor i ostali članovi roda Acer, povezuju nove vrste s autohtonim klenovima i javorima koji već stoje na imanju.
- Crveni hrast (Quercus rubra) - sjevernoamerički srodnik našeg hrasta kitnjaka, s lišćem koje u jesen postaje boje mladog vina.
- Liquidambar (Liquidambar styraciflua) - drvo čije lišće u jesen prelazi kroz cijelu skalu od žute preko crvene do tamnoljubičaste, ponekad sve na istoj grani.
- Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) - drvo koje u proljeće cvjeta cvjetovima oblikovanim kao tulipani, otud i naziv.
- Bagrem, koji već raste na imanju i koji ćemo nadopunjavati – ima kasnoproljetnu cvatnjau, miris, i hrana je za pčele.
Cijela kolekcija osmišljena je tako da imanje ima različitu pojavnost u svakom godišnjem dobu. Proljetni cvat ciklama, zvončića i tulipanovca. Ljetna zelena gustoća. Jesenska paleta koja kroz listopad i studeni mijenja imanje u nešto što teško može stati u fotografiju. I zimska struktura golih krošnji koje otkrivaju arhitekturu vinarije.
Zašto nam je ovo važno
Vinarija koja se bavi autohtonim sortama logično razmišlja o širem kontekstu: o tlu, o staništu, o tome što raste oko vinograda i u podrumu. Loza ne živi izolirano. Zdrav okoliš oko vinarije nije kozmetika nego dio iste filozofije koja nas vodi i u vinogradu: raditi s mjestom, ne protiv njega.
Šumski rub na imanju također znači da održavamo prostor za divlje vrste - ptice koje gnijezde, kukce koji oprašuju, sitnu faunu koja pripada ovom dijelu Zagorja. Arboretum nije ograđena zona ukrasnog drveća; on je dio žive cjeline koja uključuje i jezera, i livadu, i vinograd.
Što ćete vidjeti kad dođete
Kad nas posjetite ovog ljeta, neka vam šetnja kroz imanje bude jednako dio razloga dolaska koliko i kušanje u podrumu. Močvarni taksodij stoji odmah uz zgradu - pogledajte koliko je velik za drvo koje je tu izniklo prije Drugog svjetskog rata Arboretum je projekt koji se ne završava na dan otvorenja. On će rasti dugo nakon nas i to je ono što ga čini sličnim ostatku Vitusa.
