O nama

PRIČA IZA VINA

Sve je počelo s jednom sortom, jednim projektom
i ljudima koji su vjerovali da njena priča još nije završila.


Vinarija Vitus iznad Svetog Križa Začretja izrasla je iz projekta koji je autohtone sorte vinove loze vratio iz zaborava i pretvorio ih u vina s imenom i podrijetlom.

Kako je počelo

Vitus Vina je vinarija koja je izrasla iz priče o jednoj sorti. Sve je počelo s Belinom, autohtonom sortom koja je kroz stoljeća rasla uz zagorske kleti i brajde, a za koju se tek s vremenom i istraživanjem pokazalo koliko je zapravo važna za europsku vinsku baštinu. Oko te priče nastalo je imanje iznad Svetog Križa Začretja: vinogradi na padinama, vinarija u kojoj se spajaju suvremena tehnologija i tradicionalna arhitektura, te prostor u kojem se može vidjeti odakle vino dolazi i kako nastaje.

Saznaj više

U Hrvatskom zagorju vino i loza oduvijek su bili dio krajolika i dio života. Taj odnos seže stoljećima unazad, a s njim i bogatstvo autohtonih sorata koje su rasle uz brežuljke, na brajdama, u vinogradima od kojih su živjele obitelji. Kad je postalo jasno da mnoge od tih sorata tiho nestaju, pojavila se želja da se sačuva ono što još nije izgubljeno. Iz te želje 2005. godine nastaje projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, zajednički poduhvat zagorskih vinogradara, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorske županije.

U priču se rano uključuje obitelj Bratković - Dragutin i Darko. Dragutin je u vinogradu od malih nogu, s tom zemljom i lozom je odrastao, i nikad nije od nje odustao. S projektom je rastao od početaka, najprije iz osobne bliskosti s krajem, ljudima i vinom, a onda i kroz Trgocentar - tvrtku koju je desetljećima gradio i koja je u pravom trenutku mogla dati ono što su autohtone sorte trebale da izađu iz kolekcijskih nasada i postanu stvarni vinogradi. Kad je projektu revitalizacije zatrebao partner koji može osigurati ono što laboratorij ne može - vinograde, zemlju i ljude, odlučio je autohtonim sortama kraja ponovno dati dom. Podignuti su nasadi, najprije Beline, zatim Volovine crvene, Modre kosovine i Dišeće ranine. Iz tog dugogodišnjeg rada s lozom, s krajem i s ljudima koji taj kraj poznaju, rodila se ideja o vinariji utkanoj u ovu priču, a Darko, koji dijeli istu ljubav prema kraju i vinu, danas nastavlja tamo gdje je otac počeo.

Ime Vitus došlo je iz kraja u kojem se vinarija i vinogradi nalaze. Nedaleko od imanja, na uzvisini iznad Komora Začretskog, stoji kapela svetog Vida - na istom mjestu od 1334. godine, na brdu s kojeg se vidi veći dio Zagorja, sve do planina koje ga omeđuju. Iz našeg najvišeg vinograda kapelica se nazire u daljini i nadvija se nad brajde. Sveti Vid, Sanctus Vitus, dao je ime vinariji, koja u svojem nazivu rezonira s latinskim Vitis - vinovom lozom.

Kako je počelo

Ljudi iza Vitusa

Iza svake berbe i svake boce stoje konkretni ljudi, vinogradari, enolozi i domaćini koji će vas dočekati kad dođete u vinariju Vitus. To nisu lica koja ćete vidjeti samo na etiketama, nego ljudi koje ćete sresti u podrumu, među bačvama ili za stolom. Njima je Belina više od još jedne sorte, a vinograd više od radnog mjesta. Kad vas provedu kroz podrum, ne pričaju samo o kvascima i temperaturama, nego o godinama, o vremenu i o svemu što vino čini živim.

Dragutin Bratković

Dragutin Bratković

vlasnik
Darko Bratković

Darko Bratković

vlasnik
Mladen Kantoci

Mladen Kantoci

enolog

Od priče do vinograda

Za nas autohtone sorte nisu samo dio povijesti, nego vinograd, berba i vino u podrumu. Naša uloga je nastaviti ono što su započeli struka i lokalna zajednica, zato što vjerujemo da time čuvamo stoljetnu povijest kraja i da autohtone sorte imaju svoju vrijednost, svoj okus i svoje mjesto u čaši.

Danas Vitus upravlja s više od 10 hektara vinograda i oko 40.000 trsova. Više od 100.000 loznih cijepova, većinom autohtonih sorata, nastalo je u vlastitoj proizvodnji - od cijepova do vinograda, od grožđa do vina u boci, bez ovisnosti o vanjskim subjektima. Za sorte kojima je prijetio nestanak, to je obećanje da ih više nitko neće prepustiti zaboravu.

Od priče do vinograda